U ZAGREBU PREDSTAVLJENA KNJIGA JOSIPA PEČARIĆA “BORBA ZA BOKU KOTORSKU”


Izvor: http://www.hic.hr/dom/259/dom08.htm

dom-naslov

Borba za povratak Boke u hrvatsku svijest

08-03

Mediteransko obilježje koje su Boki dali njezini starosjedioci Hrvati, zajedno sa zasadama katolicizma pretočenima u imena svetog Leopolda Mandića te blažene Ozane i blaženog Gracije iz Mula, nešto je čega se u ime hrvatskog naroda nitko nema prava odreći, rekao autor knjige prof. Josip Pečarić

Izgubljena ognjišta ne podrazumijevaju njihov zaborav, kako su svi osvajači to pokušali nametnuti Hrvatima. Jer kad naučiš zaboraviti jednu izgubljenu hrvatsku zemlju, naučit ćeš gubiti i druge. Zato je povratak Hrvata Boke kotorske u svijest hrvatskih ljudi i hrvatske države i te kako važan za sve hrvatske ljude te hrvatsku državu i njenu opstojnost. Temeljna je to poruka hrvatskoj javnosti predstavljene knjige Josipa Pečarića “Borba za Boku kotorsku” u cetvrtak 8. srpnja u muzeju “Mimara” u Zagrebu. To zanimljivo autorsko štivo pred čitatelja stavlja izbor članaka publiciranih u tjednim novinama, časopisima i zbornicima u posljednjih nekoliko godina. Sam naslov knjige, čini se, dovoljno govori o tome sto je zapravo Josip Pečarić htio poručiti.

Pecariceva knjiga, sudeci prema zainteresiranosti medija za nju, ocito je dosla u pravo vrijemeBorba za Boku, borba je za Hrvatsku
-Borba za Boku je istodobno i borba za Hrvatsku. To je borba Hrvata – Bokelja nastanjenih u Hrvatskoj za taj dio hrvatske zemlje. U bivšem režimu vlast se pobrinula da se malo zna o Hrvatima iz Boke i hrvatstvu koje se stoljećima njegovalo na tim prostorima. Ova knjiga nas na pravi način upoznaje s ponosom Boke i njenom ustrajnošću u očuvanju hrvatske bastine i kulturne tradicije, posebice zato sto je s puno srca napisao jedan Bokelj. Ona nosi i poruku svakom Hrvatu da se nijednog dijela hrvatske zemlje ne smijemo odreći niti zaboraviti, ni jednog našeg čovjeka ma gdje on živio. Jer izgubljena ognjišta teško se ikad mogu vratiti, rekao je Ante Beljo, ravnatelj HMI-a.
Bokeljske sudbine, Hrvati Spica i Bara, Hrvati Boke kotorske i Srijema, Bačke i Banata, Prevlaka, Smrt Jugoslavije, Hercegovac iz Boke, Hrvatska i zaljev hrvatskih svetaca te Znanstveni skupovi o Boki, poglavlja su knjige koja ukratko iznosi i probleme koji muče oko 11.000 Hrvata u Boki kotorskoj. Ponajprije raseljavanje pod prisilom, nemogućnost pohađanja nastave na hrvatskom, nepostojanje bilo kakvih hrvatskih kulturnih ustanova, nepostojanje tiska na hrvatskom jeziku te niz drugih simboličnih ostatka jugo-rezima kojim se zatire sve sto je hrvatsko.
-Josip Pečarić, iako je nas ugledni svjetski matematičar, pokazao se vrsnim piscem i publicistom. Taj rođeni Bokelj pronašao je dobar način da skrene pozornost ljudi u Hrvatskoj na ono sto se događa u Boki. Knjigu jednostavno treba pročitati i na taj se način prikljuciti borbi za Boku, koju profesor Pečarić vodi vec niz godina – istaknula je novinarka Maja Freundlich.

Dr. Josip Pecaric: U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatskiIzbrisati falsifikate
Prema rijecima dr. Zvonimira Janovica, predsjednika Hrvatske bratovstine “Bokeljska mornarica 809”, cijeg je Velikog vijeca i Josip Pecaric clan, Hrvati iz Boke jos uvijek ne znaju hoce li povijest napokon revalorizirati prinos Bokelja, hoce li se izbrisati falsifikati koje su napisali srpsko-crnogorski “akademici” i nadopuniti presucena poglavlja u hrvatskim skolskim udzbenicima. Na zalost, ni danas ne znaju hoce li casna i vjerna istina toga hrvatskoga kraja biti prepustena zaboravu u ime nekih dnevnih politickih ciljeva ili ce Republika Hrvatska jasno pokazati svoj interes za taj dio povijesnog prostora.
-Mediteransko obiljezje koje su Boki dali njezini starosjedioci Hrvati, zajedno sa zasadama katolicizma pretocenima u imena svetog Leopolda Mandica te blazene Ozane i blazenog Gracije iz Mula, nesto je cega se u ime hrvatskog naroda nitko nema prava odreci – rekao je na kraju predstavljanja autor knjige prof. Josip Pecaric, zakljucivsi: “U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatski, recenica je koju sam cesto ponavljao, a koja bi se trebala usjeci u pamcenje svakog hrvatskog covjeka!”
Ivana Rora

Nad dubokim obzorjima Juga-Dražen Zetić


Drazen Zetic

Nad dubokim obzorjima juga,
zarumenjene večeri.
Spokojne ure umiruju more
šapatom
duboko tonući u san.
Mjesec rasprostire svoj veo
ponad surih gora srebrna zaljeva.
Titraji svijeća jenjavaju
kao odjeci riječi
u molitvama naših matera.
Na starom stolu
modri stihovi
nesretna pjesnika Vide
satkani u drevnim mozaicima kamenih gradova:
sveca iz Male Azije
zaigranog dječaka Perasta.
U ćutnji
rascvala cvijeta
kosti
stoljećima kisnu…

Viktoru Vidi,
pjesniku iz Kotora

Dražen Zetić
23. rujna 2015., Zagreb