Neraspadnuto tijelo Svetog Leopolda Mandića uskoro u Rimu


www.kotorskabiskupija.me:

SV. LEOPOLD MANDIĆ

Kako je već ranije naj­av­ljeno, odred­bom Svetog Oca Franje, pos­mrtni ostaci Sv. Leopolda Mandića i Sv. Pija iz Pietrelcine bit će izlo­ženi jav­nom što­va­nju u Rimu od 3. do 11. veljače. Povod pri­vre­me­noj tran­s­la­ciji sve­tač­kih moćiju jest osobna odluka pape Franje kojom su ova dva sveca iza­brana kao zaštit­nici izvan­redne Svete godine Milosrđa, te je nji­hovo cje­lo­vito živ­lje­nje krš­ćan­ske vjere, svje­do­če­nje Božjeg milo­srđa i lju­bavi, te neumorno slu­že­nje braći po sakra­mentu pomi­re­nja stav­ljeno kao pri­mjer i nadah­nuće vjer­ni­cima cje­lo­kupne Crkve. O tom je doga­đaju rek­tor sve­ti­šta sv. Leopolda Mandića u Padovi u inter­v­juu za Vatikanski radio rekao slje­deće: «Potpuno nepla­ni­rano i slu­čajno, ali dodao bih, dje­lom Providnosti, imao sam pri­liku raz­mi­je­niti koju riječ s papom Franjom na općoj audi­jen­ciji proš­log 22. trav­nja. Kada sam mu poka­zao raz­gled­nicu sa sli­kom oca Leopolda, Sveti Otac mi je odmah rekao: ‘On će biti jedan od zaštit­nika slje­de­ćega Jubileja milo­srđa’. Potom je dodao: ‘Ali i ti tre­baš ispo­vi­je­dati kao on!’. Gotovo upla­šen, rekao sam mu da nas­to­jim biti takav, ali da je teško opo­na­šati jed­nog sveca…Tada mi je rekao: ‘Moraš reći svo­joj subraći da tre­baju ispo­vi­je­dati kao on’. Ovo je doista jako lijepo, jer mi je otkrilo da papa Franjo poz­naje oca Leopolda i nje­gov način, pred­la­žući ga ne samo nama kapu­ci­nima, nego i svim ispo­vjed­ni­cima svi­jeta.» Fra Mauro Jöhri, gene­ralni minis­tar reda Kapucina u okruž­nom pismu upu­će­nom cije­lom Franjevačkom redu tako­đer je pred­sta­vio papinu odluku: «Sveti otac je — piše fra Jöhri – zatra­žio od nas Kapucina da pre­ne­semo u bazi­liku Sv. Petra relik­vije dvo­jice naših sve­taca koji su se naj­više istakli u nji­ho­voj službi ispo­vi­je­da­nja: sv. Leopolda Mandića i sv. Pija iz Pietrelcine. Oni su dvije ikone života pre­da­nih na bez­u­vje­tan način službi navje­šta­nja božan­skog milo­srđa. Papin zah­tjev nam je uči­nio iznimnu čast i od sada pos­tao sna­žan poti­caj da se posve­timo s obnov­lje­nim zauzi­ma­njem ovoj službi, bilo u našim crk­vama bilo na mjes­tima gdje smo pozvani tu službu vršiti.»

Sve pri­preme za pri­je­nos tijela Sv. Leopolda koje su zapo­čele prije neko­liko mje­seci uspješno su pri­ve­dene kraju. Nakon ekshu­ma­cije iz grob­nice u kojoj sve­čevo tijelo počiva od 1963. g., relik­vije su pod­vrg­nute struč­noj ana­lizi odnosno rekog­ni­ciji. Samo medi­cin­sko ispi­ti­va­nje tra­jalo je 49 dana, od 12. lis­to­pada do 30. stu­de­nog. «Ne mogu ne defi­ni­rati odlič­nim sta­nje oču­va­nja tijela Svetog Leopolda, nad kojim je zad­nje ispi­ti­va­nje oba­vio 1976. prof. Virgilio Meneghelli — rekao je prof De Caro, vodi­telj struč­nog tima -. U odnosu na prije 39 godina, koris­teći se pos­ljed­njim teh­no­lo­gi­jama, pod­vrg­nuli smo sve­čeve relik­vije CT-u pomoću kojeg smo sni­mili 3000 slika, koje su nam po prvi puta omo­gu­ćile pre­is­pi­ti­va­nje s upot­pu­nje­nom ana­li­zom i vanj­skih i unu­tar­njih dije­love tijela. Na naše izne­na­đe­nje, utvr­dili smo da su još uvi­jek pri­sutni dije­lovi mozga i srca». Ovo otkriće je uis­tinu neo­bično, jer je poz­nato da se i u neras­pad­nu­tim tije­lima sve­taca „meki” organi u pra­vilu ne oču­vaju poput osta­lih dije­lova tijela.

Nakon obav­lje­nog medi­cin­skog ispi­ti­va­nja, prešlo se na rekons­truk­cij­ske zahvate koji su podra­zu­mi­je­vali izradu nove maske za lice koja je naprav­ljena po modelu iz 60-tih godina proš­log sto­ljeća koji se čuva u samos­tanu te pre­mje­šta­nje samog tijela. Rad na pre­mje­šta­nju tijela i smje­šta­nju u novi sar­ko­fag povje­ren je vero­ne­škom struč­njaku Lineu Tabarinu. Nova maska na licu je izra­đena od poli­ure­tana, a ručno su je osli­kale dvije umjet­nice, časna ses­tra iz Napulja i pro­fe­si­onalna kaza­lišna viza­zi­štica iz Trevisa. Tijelo je polo­ženo u novi sar­ko­fag izra­đen od pro­zir­nog mate­ri­jala. Sarkofag nosi latin­ski nat­pis: «Sanctus Leopoldus a Castronovo» koji u pri­je­vodu glasi: «Sveti Leopold iz Herceg Novog». Za sam pri­je­nos nabav­ljeno je i bla­gos­lov­ljeno novo vozilo. Cjelokupni doga­đaj iza­zvao je veliko zani­ma­nje vjer­ničke jav­nosti te su tim povo­dom upri­li­čene i kon­fe­ren­cije za tisak od strane bisku­pij­ske i redov­ničke uprave te razna pred­stav­lja­nja pra­te­ćih doga­đa­nja. Oci kapu­cini naj­a­vili su i sni­ma­nje igra­nog filma o sve­tom Leopoldu čiju su režiju povje­rili pro­ku­ša­nom reda­te­lju Antonellu Bellucu koji u svom opusu ima uspje­šan film o Svetom Antunu Padovanskom. Cjelokupni pro­jekt filma o Sv. Leopoldu bit će pred­stav­ljen kra­jem rujna.

Posmrtni ostaci sve­tih zaštit­nika Jubileja stići će u Rim 3. veljače i tom pri­li­kom bit će smje­šteni u bazi­liku Sv. Lovre izvan zidina. Po nji­ho­vom dola­sku bit će slu­žen prik­la­dan obred dočeka i upri­li­čeni razni duhovni sadr­žaji poput sve­tih misa, cje­lo­noć­nog bdje­nja, slav­lja pomi­re­nja što će se nas­ta­viti u crkvi San Salvatore in Lauro u koju će relik­vije biti pre­ne­sene. U petak, 5. veljače u sve­ča­noj pro­ce­siji iz jubi­lej­ske crkve Sv. Spasa (San Salvatore in Lauro) koja će proći cije­lom uli­com della Conciliazione, dva sar­ko­faga s relik­vi­jama bit će done­sena na Trg Sv. Petra, gdje će ih ispred bazi­like doče­kati kar­di­nal Angelo Comastri, arhi­prez­bi­ter bazi­like, te ih nakon moli­tve uvesti u bazi­liku. Tijela sve­taca bit će izlo­žena u glav­noj lađi bazi­like Svetog Petra ispred oltara kon­fe­sije i tamo ostati za što­va­nje vjer­ni­cima sve do 11. veljače. Na Čistu sri­jedu, 10. veljače u istoj će bazi­lici papa pred­s­la­viti svetu misu pepel­nice i pos­lati u svi­jet oda­brane misi­onare milo­srđa, sve­će­nike koje je on oda­brao i ime­no­vao da budu posebni svje­doci Očeva milo­srđa. Ima ih preko 1000, a dolaze iz svih kra­jeva svi­jeta. Sljedećeg dana, 11. veljače nakon jutar­nje sv. mise u 7,30 moći sve­taca bit će vra­ćene sve­ti­štima u kojima poči­vaju, koja su tije­kom cijele godine odre­di­šta iznimno veli­kog broja hodo­čas­nika iz cije­loga svi­jeta. Jedan od hoda­čas­nika bio je i danas sveti Ivan Pavao II, koji je pri­go­dom kano­ni­za­cije sv. Leopolda izre­kao slje­deće: «Sv. Leopold nije za sobom osta­vio ni teolo­ških ni knji­žev­nih djela, nije oča­ra­vao svo­jom kul­tu­rom, nije osno­vao druš­tvene usta­nove. Za sve koji su ga poz­na­vali on nije bio drugo nego obi­čan fra­tar, malen, bole­ž­ljiv. Bio je iznimno male­nog rasta, slu­žio se sa malo jed­nos­tav­nih riječi i imao je jedva čujan glas. Njegova veli­čina bila je u dari­va­nju samoga sebe, u osob­nom žrtvo­va­nju tije­kom 52 godine sve­će­nič­kog života, u tišini, u povu­če­nosti u skrom­nosti ispo­vjed­ničke sobice.»

Budući da su ova dva sve­tačka lika kao uzori vjere i sveti zaštit­nici Jubileja nadah­nju­jući svje­doci Božjeg milo­srđa, nji­hove relik­vije će u ovoj Svetoj godini biti izlo­žene što­va­nju i na dru­gim mjes­tima. Tako se s veli­kim nes­trp­lje­njem oče­kuje dola­zak relik­vija Sv. Leopolda Mandića u Zagreb, gdje će osim u njemu posve­će­noj crkvi u Dubravi od 13. do 18. trav­nja, biti izlo­ženo i jedan dan u Zagrebačkoj katedrali.

dRT

 

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s